INITIATIVEN

EU treba višejezične građane. - Građani Hrvatske trebaju višejezičnost.

Razvoj višejezičnosti zahtijeva odgovarajuće obrazovnopolitičke uvjete.

Zaključci i preporuke XX. međunarodnog stručnog skupa učitelja i profesora njemačkog jezika

Njemački u Hrvatskoj, Hrvatska u EU održanog u Zagrebu od 19.-21. 10. 2012.

 

Predstojeći ulazak Hrvatske u Europsku uniju trenutak je u kojem valja podsjetiti da je jedna od osnovnih pretpostavki za ravnopravno sudjelovanje građana Hrvatske u gospodarskim, kulturnim, obrazovnim i drugim područjima života i rada u EU njihovo znanje stranih jezika. EU je već od samih svojih početaka prepoznala važnost vladanja stranim jezicima za aktivnu participaciju građana u postignućima i vrednotama EU, za njihovu osobnu i poslovnu mobilnost, a na razini nacionalnih gospodarstava za pristupe tržištima članica EU. Istovremeno EU naglašava ulogu znanja stranih jezika za međukulturno razumijevanje u Europi te za očuvanje jezične i kulturne raznolikosti našeg kontinenta. Pritom je neosporno da se svi ti pozitivni učinci ne mogu ostvariti učenjem samo jednog stranog jezika kao što je to primjerice engleski kao globalni jezik sporazumijevanja. Stoga se EU već dugi niz godina zalaže za razvoj višejezičnosti i obrazovnim sustavima svojih članica preporučuje da u tijeku obveznog obrazovanja omoguće učenje dvaju stranih jezika koji su ujedno jezici članica EU. Razvoj europske višejezičnosti, koja uz vladanje materinskim jezikom uključuje i kompetencije u najmanje još dva europska strana jezika, prepoznat je kao iznimno važan obrazovni cilj zemalja EU te su u skladu s time poduzele obrazovnopolitičke mjere za postizanje višejezičnosti školske populacije.

Razvoj višejezičnosti neupitan je cilj i hrvatskog obrazovnog sustava. Kako bi se u Hrvatskoj poboljšali uvjeti za ostvarenje tog cilja, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere i korake na razini obrazovne politike. Na temelju iznesenih iskustava iz prakse te rezultata i spoznaja znanstvenih istraživanja  tijekom XX. međunarodnog stručnog skupa učitelja i profesora njemačkog jezika Njemački u Hrvatskoj, Hrvatska u EU održanog u Zagrebu od 19. - 21. 10. 2012. u organizaciji Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika, doneseni su zaključci i preporuke koji se odnose na neophodna poboljšanja i promjene u školstvu kojima bi se osigurali uvjeti za razvoj višejezičnosti učeničke populacije u Republici Hrvatskoj:

  1. 1.Prijeko je potrebno uvesti drugi strani jezik u osnovnoj školi kao obavezni predmet, kako bi svi učenici u Hrvatskoj u tijeku obveznog obrazovanja imali priliku učiti dva strana jezika. To između ostaloga pretpostavlja odgovarajuću promjenu nastavnog plana za osnovnu školu.
  2. 2.Od osobite je važnosti za postizanje višejezičnosti u osnovnoj školi da se na širokoj bazi omogući i potiče veći izbor stranih jezika od prvog razreda, za razliku od trenutne dominacije engleskog jezika. U redoslijedu učenja stranih jezika koji u prvom razredu započinje nekim drugim stranim jezikom osim engleskoga, učenje engleskog jezika svakako mora biti osigurano od črazreda. To između ostaloga pretpostavlja donošenje odluke kojom bi se ravnatelje obvezalo da u slučaju da škola upisuje više prvih razreda barem jedan razredni odjel kao prvi strani jezik uči neki drugi jezik osim engleskog. Pritom u vidu valja imati prvenstveno strane jezike koji su iz razloga intenziteta gospodarskih veza, turističke orijentacije Hrvatske te kulturne i znanstvene tradicije i razmjene relevantni za građane Hrvatske (npr. njemački, talijanski, francuski, španjolski).
  3. 3.Nužno je osigurati kontinuitet učenja stranih jezika na prijelazu iz osnovne u srednju školu, kako bi se izbjeglo rasipanje vremenskih i financijskih resursa u situacijama kada se učenici s osnovnoškolskim predznanjem nekog jezika uključuju u početničke skupine u srednjoj školi. To pretpostavlja uvođenje odgovarajuće zakonske odredbe na način da se za srednju školu propiše nastavak učenja stranih jezika započetog u osnovnoj školi.
  4. 4.Svakako valja ponovno uvesti bodove za učenje drugoga stranog jezika pri upisu u srednju školu za one učenike koji su u osnovnoj školi najmanje četiri godine učili drugi strani jezik, kako bi se i na ovaj način stimuliralo učenje stranih jezika u osnovnoj školi do trenutka uvođenja drugog stranog jezika kao obveznog predmeta. To pretpostavlja nadopunu Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole.
  5. 5.Iznimno je važno ponovno uvrstiti drugi strani jezik kao izborni predmet u one strukovne škole koje su taj predmet prilikom posljednjih izmjena nastavnih planova izgubile (npr. ekonomske škole), kako bi profili koje te škole obrazuju imali veće šanse za zapošljavanje i uspješno obavljanja svog zanimanja. To pretpostavlja reviziju odgovarajućih nastavnih planova i programa.

 

Zagreb, 01. 12. 2012